Vojni analitičar o dronovima: "Možda će uskoro biti kao u Terminatoru, ali zasad su samo alat u rukama ljudi"

Dronovi svih vrsta su ratom u Ukrajini postali jedan od najvažnijih takvih sustava. Njihova relativno jeftina, a vrlo učinkovita tehnologija proteklih je godina u značajnoj mjeri promijenila način ratovanja.

Ukrajina, smatrana vojno inferiornom Rusiji, zahvaljujući pomno osmišljenim i izvedenim napadima dronovima uspjela je nanijeti ogromne štete duboko u ruskom teritoriju. S druge strane i Rusija obilno koristi dronove za ciljane napade u Ukrajini.

Jeftine, a ubojite letjelice

Proteklih tjedana intenzivirani su i upadi dronova u zračne prostore europskih članica NATO-a: Poljske, Rumunjske, baltičkih zemalja, Norveške, Danske, a u četvrtak su dronovi uočeni i na nebu iznad Münchena izazvavši uzbunu i poremećaje u civilnom zrakoplovnom prometu u Njemačkoj. U svim tim incidentima dronovi su, barem javno i službeno, ostali neidentificirani. S pravom se sumnja da je riječ o ruskim dronovima, iako kontroverze pojačavaju tumačenja da ih je možda (is)koristila i ukrajinska strana.

Kako god, dronovi su nesumnjivo jeftino, lako dostupno i vrlo učinkovito oružje, svojevrsna potrošna roba, ali itekako isplativa jer uz male troškove i kapacitete mogu izazvati goleme štete. Svjedoče tomu ljetošnji napadi ukrajinskih dronova na pet vojnih zračnih baza u Rusiji (od kojih su neke čak tisućama kilometara od Ukrajine) u kojima je uništena ili oštećena trećina ruskih strateških bombardera. Pokazalo se da letjelice vrijedne par stotina tisuća dolara mogu uništiti one vrijedne nekoliko milijardi dolara.

Ili kao prilikom nedavnog uleta 19 ruskih dronova u zračni prostor Poljske gdje su, kako se poslije pisalo, NATO-ove rakete vrijedne 400.000 dolara gađale četrdeset puta jeftinije letjelice napravljene od šperploče i stiropora.

"Dronovi su ono što je nekoć bio tenk"

"Dronovi su apsolutno donijeli novu dimenziju ratovanja, pogotovo kroz ukrajinski rat. Postali su ono što je strojnica bila u Prvom svjetskom ratu, odnosno tenk u Drugom svjetskom ratu - oružje koje mijenja bojište i oblikuje taktiku borbenih djelovanja. Vidimo da su obje strane u ratu u Ukrajini prilagodile se tome", kaže vojni analitičar Marinko Ogorec.

Ono što se posljednjih tjedana događa u Europi - česti upadi dronova u zračne prostore zemalja članica EU-a i NATO-a - Ogorec smatra vrlo osjetljivim i nejasnim.

"Veliko je pitanje o čemu se u stvari radi. Dronove koji su bili nad Norveškom, Danskom, a sada i Njemačkom nitko nije uspio ni oboriti ni identificirati. O čemu se tu radi? Ako ulazi u sferu psihološkog ratovanja kad jednostavno ne možete definirati prijetnju, onda je sve oko toga vrlo upitno. Moramo pričekati da vidimo što će se još događati. Je li to stvarno hibridno ratovanje ruske, a možda i neke druge strane ili su neodgovorne akcije nekih pojedinaca. Zasad se ne zna što je zapravo u igri", kaže.

"Još uvijek je 'game changer' u glavama ljudi"

Usprkos učinkovitosti relativno jeftinih dronova, Ogorec ne smatra da s njima i manje zemlje, koje nisu vojne sile, mogu postati važni igrači na vojnome planu.

"Kad govorimo o sustavima naoružanja i kako su se vremenom razvijali, na koncu su u najvećoj mjeri ipak ostali samo alat. Tako i dronove moramo gledati samo kao alat za borbena djelovanja. Zasad rat još uvijek vode ljudi. Pitanje je kako će se i u kom smjeru razvijati umjetna inteligencija. Ako ćemo za desetak godina gledati prizore slične onima iz Terminatora, onda je to druga priča i tada ćemo moći govoriti o novoj dimenziji ratovanja. Zasad to nije opcija i dronovi su još uvijek samo alat u rukama ljudi, kao što su tobili strojnica, tenk ili podmornica. Sustavi naoružanja nisu 'game changer'. Vojni 'game changer' još uvijek je u glavama ljudi, u operativnim sustavima, u zapovjedništvima i onima koji imaju motivaciju, sposobnost i kreativnost. Kratko rečeno, dronovi su samo jedna epizoda u povijesti vođenja ratova", ističe.

Devet 'mamaca' od šperploče i jedan pravi

Ogorec se slaže da su dronovi potrošna roba.

"Postoji cijeli niz različitih oblika i vrsta dronova koji se doslovno primjenjuju kao takozvani mamci za privlačenje protuzračne obrane protivnika. Onih 19 dronova poslanih u Poljsku, napravljenih od šperploče i stiropora, upravo su bili takvi. Ne znam dosežu li uopće cijenu od 1.000 dolara po komadu. To su vrlo jeftini sustavi koji služe kao mamci dok istodobno oni pravi sustavi obavljaju svoj posao. Takvi dronovi su postali izuzetno rasprostranjeni, proizvode se u ogromnim količinama i koriste skupa s borbenim dronovima. Pa ako imate deset dronova koji idu na vas, ne možete procijeniti koji od njih je borbeni, a koji je mamac. Neka je samo jedan borbeni, vi još imate devet meta koje morate srušiti", objašnjava ovaj vojni analitičar.

Najavljenu masovnu proizvodnju malih FPV dronova u Hrvatskoj Ogorec smatra izvrsnom viješću.

"Ovladali smo tom proizvodnjom što je možda jedan od najboljih poteza Hrvatske u posljednje vrijeme. Proizvodnja dronova kakvi se koriste u borbenim djelovanjima razmjerno je jednostavna i vrlo jeftina. Zvuči kao nonsens, ali je činjenica: dronovi kakvi se koriste u ratu u Ukrajini mogu biti jeftiniji čak i od topničkih granata", kazao je.